Постови

Da li i ljudima treba uzemljenje?

Слика
Svako zna da električni aparati treba da budu uzemljeni, ali kakvo je to pitanje za ljude? Ko je čitao ranije postove o zemljinom magnetizmu, Šumanovim frekvencijama ovo pitanje deluje medjutim, kao nepotrebno. Kontakt sa Zemljom je ljudima neophodan, Zemlja je izvor negativnog naelektrisanja sa svim blagodetima koje ovo nosi. Naime, elektroni su odlični antioksidansi, pa je hodanje bez obuće ekvivalentno unosšenju antiioksidanasa hranom. Setite se posta o tome šta je život, protok elektrona kroz naše telo. Poslednjih godina, ovom temom se bave ozbiljni naučnici, pa je u knjizi koja je objavljena 2014, godine data teorijska osnova ove pojave. Chevalier Gaetan, fizičar sa Univeziteta u Montrealu i James Ochsman, biolog iz Pitsburga su u knjizi Earthing: The Most Important Health Discovery Ever izložili današnja saznanja o ovom fenomenu. Elektroni su antioksidativni molekuli koji neutrališu slobodne radikale kiseonika, koji su uzork zapaljenskih procesa u organizmu. Stoga ulazak elekt

Da li moramo da ostarimo?

Слика
Ozbiljni naučnici će sada da se namršte, "znali samo da će da krene sa prodajom magle (ili nekog čudotvronog preparata)". Ali test koji sledi je izuzetno značajna i ozbiljna nauka, a ove godine počela u Japanu prva studija za usporavanje starenja, propraćena komentarom u Nature (jednom od dva najvažnija naučna časopisan na svetu). Priča počinje pre petnaestak godina, sa otkrićem porodice enzima, nazvanih sirtuini. Oni su izuzetno važni u biologiji ćelije, a uzbudjenje je izavalo otkriće naučhnika sa Berkeley univerziteta da sirtiun3 igra važnu ulogu u adaptaciji matičnih ćelija na stres. Kada su davali SIRT3 ostarelim miševima, došlo je naglog stvaranja novih matičnih ćelija (u starosti broj matičnih ćelija konstantno opada). Ovo je ukazalo na mogućnosti usporavanja starenja. Profesorka Danica Chen, vodja ovog istraživanja je ukazala da starenje nikako nije haotičan proces, već je izuzetno dobro kontrolisan (tj. starimo veoma programirano). Ova dobra kontrola procesa stare

Melatonin ili gledanje u Sunce

Слика
Autor: Prof.dr Branimir Nestorović Da li biste želeli da posedujete supersposobnosti? Mnoge antičke religije (Tibetanci, Maje, Egipat itd.) su verovatli da gledanje u Sunce može dovesti do ravoja mentalnih sposobnosti čoveka., Jedan od poznatih pripadnika ovog kulta je bio car Konstantin (koga smo slavili prošle godine). Gledanje u Sunce (ili heliofagija tj. hranjenje Suncem) je praksa koja podrazumeva posmatranja Sunca u periodu od sat vremena od svitanja i sat vremena pre zalaska, kada nema UV zračenja (koje može da ošteti mrežnjaču oka). Drugo važno pravilo je da se mora stati bos na Zemlji (radi sinhronizacije sa Šumanovim frekvencijama Zemlje). Pojam Zemlje obuhvata i pesak ilikamen. Počinje se sda 10 sekundi gledanja, a potom se period produžava svaki dan za dodatnih 10 sekundi. Nikolaj Dolgoruki iz Ukrajine je jedan od učitelja ove prakse, i onj tvrdi da posle devet meseci  potreba za unošenjem hrane skoro nestaje. U tom periodu (kada je gledanje u Sunce na maksimamumu od 4

Šta je život? - I deo

Слика
Autor: Prof.dr Branimir Nestorović Nema dobre definicije života. Kako kaže  Christopher Voigt sa University of California, u San Francisku, nemamo sve elemente za dobru definiciju. Aristotel je prvi pokušao da definiše život kao "ono što samo sebe hraniu, raste i reprodukuje". 1944, Austrijski fizičar Erwin Schrödinger je definisao život kao "nešto šo se odupire propadanju ili ravnotežnom stanju". Ova definicija se zasniva na drugom zakonu termodinamike, koja kaže da će zatvoreni sistem nagomilavati entropiju (ili nered) tokom vremena. Najbolje poredjenje je soba tinejdžera, koja se tokom vremena pretvara u haos, a samo majčina ruka može uneti red u nju. Živa bića se odupiru haosu uzimanjem hrane (energije). Tako zatvoreni sistem postaje otvoren, jer živa bića uzimaju hranljive materije spolja, smanjujući entropiju sistema iznutra (a povećavajuči je okolo). U svojoj knjizi "Šta je život" on objašnjava da biljke upijaju sunčeve zrake, stvaraju od njih ener

Čudesni melatonin

Слика
Autor: Prof.dr Branimir Nestorović Vratićemo se ponovo na malenu žlezdu na bazi mozga, tzv. pinealnu žlezdu (liči na šišarku bora - pinus na latinskom). Ona dobija (kada se izrazi na gram težine), više krvi od ijednog organa u telu. Iako otkrivena dva veka pre Hrista (Galen), do skoro se nije skoro ništa znalo o njenoj funkciji. O njoj sam već pisao u postu o biomagnetizmu, kao prijemniku magnentnih polja Zemlje, pa se ne bih vraćao na ovu temu.  Ono što je zanimljivo, jeste da pinealna žlezda proizvodi dve prilično misteriozne supstance, dimetiltriptamin (halucinogen opisan u postu o ajahuaski) i pinolin (on nastaje od melatonina). O funkciji pinolina se do skoro nije znalo baš ništa, a nova istraživanja su pokazala da je on inhibitor monoamin oksidaze (MAO). Dakle, ovo je kombinacija iz ajahuaske, halucinogene droge, koja pomaće regeneraciju mozga i leči brojne neurološke poremećaje. Čemu služi prirodni halucinogen u mozgu čoveka? Pomenuo sam već izrazito povećano lučenje ove sup

Stres i kako ga kontrolisati - II deo

Слика
Autor: Prof.dr Branimir Nestorović Postoje i prosti načini da se stres suzbije, a jedan od najkorisnijih su vežbe disanja. Ideja o kontroli disanja kao metodi suzbijanja stresa je stara (joga disanje je staro hiljadama godina). Postoji veliki broj ovakvih tehnika, a ja ću pomenuti samo neke. Na videu je prikazana najjednostavnija, tzv. tehnika 444 (udah 4 sekunde, zadržati vazduh 4 sekunde, izdahnuti tokom 4 sekunde). Ova tehnika se naziva i Sama Vritti ili “jednako disanje, a zgodna je za početnike. Druga je tehnika disanja trbušnim mišićima. Jedna ruka se stavlja na grudi, druga na stomak. Udah je dubok, na nos, do maksimalno mogućeg udaha. Uraditi 6 do 10 ovakvih vežbi tokom 10minuta. Treća tehnika je Nadi Shodhana ili naizmenično disanje na nozdrve. Staviti palac na jednu nozdrvu i duboko udahnuti, na vrhuncu udaha zatvoriti tu nozdrvu i izdahnuti na drugu.Ova je za nijeansu teža od prethodne dve. Za uznapredovale se preporučuje Kapalabhati metoda. Počinje sa dugim

Stres i kako ga kontrolisati - I deo

Слика
Autor: Prof.dr Branimir Nestorović Današnji način života je veoma stresan (posebno ako živite u Srbiji). Danas je potpuno poznato da je stres jedan od glavnih uzročnika infarkta, hipertenzije, psihičkih problema i čega sve ne. Većina ljudi se od stresa brani uzimanjem lekova, posebno anksiolitika (Bensedin i Apaurin su deo kulture u Srba). Iako se radi o relativno sigurnim lekovima (predoziranje se uglavnom vidja kod osoba sklonih prekomernoj upotrebi alkohola), imaju negativan efekat na kognitivne funkcije, a u pojedinim slučajevima dovode do zavisnosti. Slika 1. Najvažniji efekti stresa na ljudski organizam. Kao klasično školovan lekar, primetio sam odavno da osim lekova, medicina ne nudi nikakve druge postupke ili opcije (npr. esencijalna ulja, tehnike disanja, relaksacione tehnike, jogu itd). Moderna medicina se ponaša kao da ovaj deo terapije uopšte ne postoji. U svim savetima za smanjenje stresa postoji savet da promenite način života. Lično smatram da je to uglavnom nemo